Srpskohrvatski uredi

Izgovor uredi

  • IPA: /ʃtâːp/
  • Hifenacija: štap

Imenica uredi

štȃp m (ćirilica шта̑п)


Kategorije:

rib.rib.


Oblici:

  1. štápa [1]


Značenja:

  1. Duži komad drveta, odsečen od deblje ili tanje grane. [1]
  2. Štap na zadnjem, užem delu vrške odnosno bubnja. [1]
  3. Štap pomoću koga je učvršćeno krilo vrške odnosno bubnja. [1]
  4. Palica kojom pastir usmerava kretanje stoke. Novo Miloševo[1]
  5. Isto. Melenci[1]
  6. Deo razboja za zatezanje stražnjeg vratila. [1]
  7. Stablo suncokreta. [1]
  8. Improvizovana alatka kojom se ubija riba u toku mresta. [1]


Primeri:

  1. Mȅće pèškīr na tȁj štȃp. Laćarak [1]
  2. Tȗko sa štāpȍvima. [2] [3] [4] [5] [6] Kruščica Morović Klenak Deronje Gospođinci Novi Kneževac Ostojićevo Novo Miloševo Itebej Međa Aradac Čenta Vršac Sefkerin [1]
  3. Štápove tvŕde od gorúna prȁvimo takȍ o[d] trȉ frtálja mȅtera. Jasenovo [1]
  4. Sad to po nemački, to se zove fligljšteke, a po našem bi se zvalo krilin štap, a ono je glavni štap. [6] Morović [1]
  5. Onda na jedan kraj, gdi je krilo, ima jedan štap — krilni štap. [6] Novi Sad [1]
  6. Okretanjem prednjeg vratila odmota koliko je potrebno osnovu sa zadnjeg vratila i opet ubaci štap u jednu od rupa na zadnjem vratilu. Jasenovo [1]
  7. Mórali smo štápove od sùncukreta sȅći. Novi Sad [1]
  8. I tȋ štápovi su se lòžili u pròstu pȇć. [7] Kovilj Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Mošorin Kać Titel Kovin [1]
  9. Za štȃp se òbično ùzima jasènova sȉrova štȉca, dȕgačka oko čètir mȇtra, debljìne čòvečijeg rȕkohvāta da mȍže da se dòbro òpstisne i da ne klízi iz rúku. [8] Kovilj [1]


Sinonimi:

  1. motka [1]


Izrazi:

  1. Doterati do slepačkogštapa ("postati siromašan"). Sombor [1]
  2. ishod nečega može biti povoljan i nepovoljan’ Jasenovo [1]
  3. ˜ ima dva kraja [1]



Deklinacija uredi

Reference uredi

  • štap” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 82.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 14, 25, 26.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 97, 136.
  5. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 161.
  6. 6,0 6,1 6,2 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  7. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  8. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).