Srpskohrvatski uredi

Izgovor uredi

  • IPA: /ɡr̂lo/
  • Hifenacija: gr‧lo

Imenica uredi

gȑlo n (ćirilica гр̏ло)


Kategorije:

rib.ob.


Značenja:

  1. Jedinka stoke. [1]
  2. Jedinka stoke ostavljena za razmnožavanje. [1]
  3. Isto. [2] Bukovac Tovariševo[1]
  4. Okrugla cev kroz koju prolazi voda u jendecima. [1]
  5. Veći otvor na vrški. [1]
  6. Manji otvor na vrški. [1]
  7. Isto. [1]
  8. Donji, najširi deo pletene košnice. [1]


Primeri:

  1. A mȍja sȅstra Mára, óna kad se ȕdala, óna bȍlovala od takȍ gȑla. [3] Izbište Novo Miloševo Kumane [1]# Víkala sam ȉzrīkom kȍlko me gȑlo dònosi, i jòpet me nìje čȕvo. [4] Farkaždin [1]# Najčešće je u štali bilo tri konja i dve krave, mada je broj grla stoke varirao i zavisio od rodnosti godine. [5] Pančevo Dobrica [1]# Ako je jèdno, ȍnda je príplodno gȑlo. [2] Tovariševo Bukovac [1]# Tȏ je gȑlo što sȉpāš […], óde se kòd nās tàko zválo. [6] Subotica Ledinci Čortanovci Ugrinovci Sivac Kula Lalić Deronje Bačka Palanka Radojevo Novi Bečej Margita Vršac [1]
  2. Ćúpa ȉma sa šȉrim gȑlom. Obrež [1]# Ovo je, na primer, grlo gde ulazi iz reke i sad se širi na primer ovamo, pravi baru. [7] Stari Slankamen [1]# Grla u selu ima tako uzanih da treba paziti prilikom prelaska preko njih, naročito kada je kiša, da se ne upadne u jendek. Novo Miloševo [1]# Vrška imade krila i imade dva grla: veliko imade ostrag od krila a malo napred. A kroz veliko većinom riba uleti napred. [7] Morović [1]# ima svoja dva grla. Ima zadnje grlo. To je uzano tako, a može ući matadori od tries-četrdeset kila kroz ta mala vrata [ShLR]. Klenak Bezdan [1]# Kuculj je prednji deo vrške, a leđa su zadnji deo, al u kuculju ima još malo grlo. [7] Morović [1]# Vrška imade krila i imade dva grla. [7] Morović Klenak Bezdan [1]# Òdgore je ìšlo ȕzano, pa svȅ šȉre, tàko da je gȑlo bílo nȃjšȉre i dȍle se òstavljala jèdna rȕpa za ìzlaz pčȇla. [8] Čerević [1]


Sinonimi:

  1. glas [1]
  2. grlić [1]
  3. vok [1]
  4. guša [1]


Izrazi:

  1. ("smetati"). Novo Miloševo Vršac [1]
  2. koliko ga ˜ nosi / kolko me ˜ donosi ("svom snagom, što glasnije, na sav glas"; "Víkala sam ȉzrīkom kȍlko me gȑlo dònosi, i jòpet me nìje čȕvo"). Jasenovo [1]
  3. Ko vàljušakugȑlu ("nešto što posebno smeta"). Sombor Novo Miloševo [1]
  4. stȁti nȅkome ȕ grlo ("isto"; "Jȏj, nèmōj, mȍlīm te, da mi nȅko ȕ grlo tȁmo stȁn"). Bačinci [1]



Deklinacija uredi

Reference uredi

  • grlo” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Anđelka Petrović, Pastirska terminologija Bukovca (rukopis diplomskog rada).
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 78.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 288.
  5. Konji vrani. 1987, 326 str, str. 49.
  6. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  8. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).