Srpskohrvatski uredi

Izgovor uredi

  • IPA: /reʃěto/
  • Hifenacija: re‧še‧to

Imenica uredi

rešèto n (ćirilica решѐто)


Kategorije:

rib.


Oblici:

  1. mi, pasulj EGJ, sam, koje, novo, čistim, da, je, potrebno [1]
  2. rešèto [1]
  3. rešèto [1]
  4. rešèto Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Mošorin Kać Kovilj Titel [2] [1]
  5. rešèto Ivanda [1]


Značenja:

  1. Mrežasta ili rupičasta naprava za prečišćavanje, prosejavanje žita i drugog zrnastog materijala. [1]
  2. Sito kojim se lovi sitna riba. [1]
  3. Sastavni deo dreša. [1]
  4. Veće sito sa limenim izbušenim dnom za kokanje kokica. [1]


Primeri:

  1. Seljáci ga [grožđe] bèrū u burádi, ìmaju rešèta za odbacívanje šȅpura. Bačinci [1]
  2. Mȏraš tȃj pàsūlj još propùstiti na rešèto, vȉš da je pȕn trȗnja. Laćarak [1]
  3. Glȅ kòlko žȉto se skȕpilo, a jȃ nȇmam mòje rešèto, neg mȏra da čȅkam Bránino dok ȏn prȍseje. [3] [4] [5] [2] [6] Jaša Tomić Susek Sviloš Šatrinci Subotica Bačko Petrovo Selo Nadalj Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Čenej Mošorin Kać Rumenka Bačka Palanka Kovilj Titel Novi Kneževac Sanad Mokrin Novo Miloševo Novi Bečej Itebej Melenci Žitište Taraš Šurjan Boka Neuzina Botoš Čenta Baranda Sefkerin Kovin Ivanda [1]
  4. Postoje male sačmice za mamke na reki, a za kanale na primer, kada vatamo čikova, štampajzera... onda se vata sa rešetom. [7] Stari Slankamen [1]
  5. Kòd nās se kȃže — nȅki rešèto kȃže, a nȅki kȁže trȉjer — da trijèrišedu žȉto. Đala [1]
  6. Ȍndak se tȍ vȅjalo, bìla rešèta, pa ȍndak jèdni sȉpadu, jèdni okrȇćedu. [1]
  7. Vȅjalo se na rešèto. [8] Tomaševac Bačinci Susek Sviloš Taraš Ivanda [1]
  8. Pšenica se redila na veliko pa zatim na malo rešeto. [9] Kikinda [1]
  9. Pa posle celu noć klepeće veliko rešeto, vejemo žito. [9] Mokrin [1]
  10. Na vèliko rešèto vȉjemo. [8] Melenci [1]
  11. Pa znȃm na dvȍrištu vèliko rešèto, nàložite mȁlo vȁtre. Kula [1]
  12. Pa rešèto vȅliko òkrēćemo pa vȅjemo i žȉto óde ìspadne čȉsto. [8] Boka Novi Kneževac Mokrin Kikinda Novo Miloševo [1]


Sinonimi:

  1. vetrenjača [1]


Izrazi:

  1. plašiti mečkurešetom ("uzaludno se suprotstavljati jačem"). [1]
  2. Držati ko ˜ vodu [1]
  3. proći sito i ˜ ("steći velika iskustva, probiti se kroz mnogo teškoća"; "Jȃ sam pròšo sȉto i rešèto"). Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina [1]
  4. Bȍlje je sačúvatirešèto búva neg dèvōjku kòja ȍće da òdbegne ("uzaludno je odgovarati devojku od namere da se uda"). Novi Sad [1]



Deklinacija uredi

Reference uredi

  • rešeto” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 52, 165, 308.
  4. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 141.
  5. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  6. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  7. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  8. 8,0 8,1 8,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 339. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  9. 9,0 9,1 Žito. 1988, 208 str, str. 60. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Žito" je zadan više puta s različitim sadržajem