Srpskohrvatski uredi

Izgovor uredi

  • IPA: /ʋǐnoɡraːd/
  • Hifenacija: vi‧nog‧rad

Imenica uredi

vìnogrād m (ćirilica вѝногра̄д)


Oblici:

  1. vinȍgrad, vìnograd, vìnogrād, vinógrad [1]
  2. vinȍgrad, vìnogrād [1]


Značenja:

  1. Loza od koje je ukopan izdanak za novo stablo. [1]
  2. Vinograd koji je prvi put doneo rod. [1]
  3. Vinograd koji dugo nije podmlađivan. Subotica[1]
  4. Vrsta kolača koji se pravi za Božić. [1]


Primeri:

  1. Òreže se lòza, zatȋm dòlazi kòpnja vìnogrāda, pȓvi pȗt. Vrdnik [1]
  2. Ìmali smo rȏze, rȕžica, nȁše víno iz nȁšeg vìnogrāda. Beška [1]
  3. Prȉjatelj ga Srémac pȋta ȉma l vìnogrād, kȃže — nȇma. Nè dam kćȇr kad nȇmaš vìnogrād, siròma si, nísi gȁzda!. [2] [3] [4] [5] [6] [7] Đala Bačinci Sremska Kamenica Sremska Mitrovica Stari Slankamen Sombor Subotica Martonoš Bečej Bački Brestovac Deronje Srbobran Čenej Kać Šajkaš Kovilj Srpski Krstur Novi Kneževac Mokrin Padej Kikinda Novo Miloševo Bašaid Itebej Elemir Aradac Zrenjanin Boka Tomaševac Farkaždin Čenta Baranda Sefkerin Deska [1]# Ȍnda tȗ imámo od sèla jèdnu dȗž, mȁlo vȉše, tu j bȉo vìnograd. Deronje [1]
  4. Pa ȍndak je bílo òni vìnograda dȍsta, pa bílo tȍg grȏžđa. [2] [3] [4] Tomaševac Bačinci Vizić Laćarak Sremska Kamenica Sremski Karlovci Srpska Crnja Itebej Žitište Zrenjanin Boka Šurjan Konak Veliki Gaj Farkaždin Čenta Baranda Orlovat Sefkerin Ilandža [1]
  5. Pȍsle sam bȉo i orȃč, kòpāč; vìnograd rádijo. Golubinci [1]# Otȉdnem ko[d] drȕgoga, níje kȕći, u vinȍgrad, pȑ ska vinȍgrad. [4] Izbište Vršac Crvena Crkva [1]
  6. Tȏ je neka tráva što ráste ȕ proleće, náročito u vinȍgra du di je dòbra zèmlja. Pavliš [1]# Kad je dolȁzio rȁt, kroz nȁše sélo smo utȅkli u vinógrade. Izbište [1]# Sami njihovi nazivi […] vinograd, kao i mnogi drugi nazivi božićnih kolača […] jasno ukazuju na njihovu ulogu u ciklusu božićnih praznika. [8] [9] Vršac [1]# Vìnogrād — tu se nàprave neke rȕžice. Martonoš [1]# Znȁš kȁko se mésilo prȅ: rȗka, pa njȉva, pa vinȍgrad, pa prȁsici se prȁvili — svȁšta tàko od zákona. Vršac [1]
  7. Šȁka, i vinȍgrad i gúmno i sȇna prȁvu o[d] tȇsta, kamȁre. Pavliš Crvena Crkva [1]


Izrazi:

  1. Òtačkativìnograd ("pobiti kočeve uz koje se veže vinova loza"). Sremski Karlovci [1]
  2. polazitivinograd ("božićni običaj obilaženja vinograda zaprežnim kolima ili saonicama"; "Na prvi ili drugi dan Božića po podne se polaze vinograd"). Stapar [1]

Deklinacija uredi

Reference uredi

  • vinograd” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 109, 110, 114, 117, 287. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 18, 239, 271, 283. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 4,2 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 174, 205, 291, 294, 298. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 7, 162, 211.
  6. Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153, str. 141.
  7. Ljiljana Nedeljkov, Geografski termini u Šajkaškoj. — ZFL, HHHIV/1, 1991, 155—160, str. 158.
  8. Mila Bosić, Žitarice u plodonosnoj magiji kod Srba u Vojvodini. — Rad, 31, 1988—1989, 171—193, str. 176.
  9. Žito. 1988, 208 str, str. 146.