ùstajati

ùstajati (srpskohrvatski, ćir., у̀стајати) uredi

Glagol uredi

ùstajati (ćirilica у̀стајати) Šablon:prel Šablon:neprel

Kategorije:

rib.


Oblici:

  1. ustajati [1]


Značenja:

  1. Dizati se posle spavanja. [1]
  2. Zauzeti uspravan, stojeći položaj; dići se na noge (iz sedećeg ili ležećeg položaja). [1]
  3. Dići se posle spavanja. [1]


Primeri:

  1. Mȅtem pàpuče ako ùstāju nȍću. Šimanovci [1]
  2. Ȁjde ùstājte, trȅba da rȃdite! Laćarak [1]
  3. Zȁjutra ùstajēmo u trȋ. [2] Martonoš Srpski Krstur [1]
  4. Pa kad sam bíla déte, nísam tàko ùstajala rȁno. [3] Aradac Novi Sad Itebej [1]
  5. Mȍj mȗž u čètir sȃta lȅti ùstajo i otváro rádnju dok ljȗdi nè pōđu na pìjace, na pòsō. Sremska Kamenica [1]
  6. A jȃ kad sam vȉdila da òni nè daju da ùstane sa stòlice, jȃ sam se ȍdma obnèsvesla i kȃžem njȉma: „Štȁ ćete sas mòjim sȋnom?”. [4] Kumane [1]
  7. Mlȃda ustȁne, svȅkar prȇđe, svȅkrva, poljȗbi u rȗku. Izbište [1]
  8. Ùjutru búdio nas je vòjvoda da ùstanēmo. [2] [3] Laćarak Đala Novi Kneževac Padej Melenci [1]
  9. Ùstanemo kȁd u jèdan sȃt, kad u dvȃ, pa mȇsimo. [2] [5] [4] Zrenjanin Turija Novi Sad Đala Novi Kneževac Novo Miloševo Aradac Farkaždin [1]
  10. Kad svȁne, ùstanē se, a ȕveče se, kad se smȑkne, lȅgnē se. Elemir [1]
  11. Jȍš svȇt níje ùsto. Šimanovci [1]
  12. Ljȗdi ùstanu, rȃne kònje. Tovariševo [1]
  13. Kad ustȁneš, pȓvom u komšȉju poglȅdaš. [1]
  14. Pa ustȁnem ȕvek u pȇt, pȍla šȇs. Izbište [1]
  15. Mȍj svȅkar ȕvek je ustȁo pȓvi. Vršac [1]
  16. Pȓvi mȍra da urȁniš, da ustȁneš. Pavliš [1]
  17. Som ide u oktobru da spava, u martu ustaje. [6] Bezdan [1]
  18. Ova godina je iznimna, rano je počelo lepo vreme, pa možda je [som] i pre usto. [6] Mol [1]


Sinonimi:

  1. krenuti [1]


Izrazi:

  1. ustati ko veštac ("veoma rano ustati, poraniti"; "Nèdeljom jȃ nè rādim nȉšta, al kad Míla ùstane ko véštac, mȏra da ùstanem i jȃ"). Jaša Tomić Sombor Boka [1]
  2. ustati trćka ("isto"; "Šta si usto trćka"). Novo Miloševo [1]
  3. ustati na levu nogu ("biti ceo dan neraspoložen, mrzovoljan"). Sombor Novo Miloševo Vršac [1]
  4. Krava legne na krajcaru, austane na dinar ("neočekivano postati bogat"). [1]
  5. Ko da je iz gróbaustȃv ("loše izgledati"). Vršac [1]
  6. ustati ko vȅštica ("isto"). Sombor [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 120. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 163.
  4. 4,0 4,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 136. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 31.
  6. 6,0 6,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene uredi