šȁka

šȁka (srpskohrvatski, ćir., ша̏ка) uredi

Imenica uredi

šȁka f (ćirilica ша̏ка)

Kategorije:

rib.kol.


Oblici:

  1. šaka [1]
  2. šaka, šȁke [1]


Značenja:

  1. Za širinu: od nekoliko santimetara (razmak od zgloba palca do korena malog prsta). Jasenovo[1]
  2. Za dužinu: od nekoliko santimetara (razmak od vrha srednjeg prsta do korena šake). Jasenovo[1]
  3. Za količinu nečega što može stati u stisnutu šaku. [1]
  4. Mali broj ljudi. Sombor[1]
  5. Donji, prošireni deo vesla. [1]
  6. Vrsta božićnog kolača koji je namenjen muškom ukućaninu. [1]
  7. Listići na svadbenom kolaču. Laćarak[1]


Primeri:

  1. Ȍna ȕzme [nakonče] u šȃka, i tȁko ga tríput okrȇne. [2] [3] [4] [5] Izbište Dobanovci Šajkaš Novo Miloševo Kumane Melenci Farkaždin [1]
  2. Tríputa grebémo svȕd okolo gròba sas trȋ pȑsta jel sa šȁkom. [4] Bašaid [1]
  3. Šȁka čeljádeta, al snȃžna i čvŕsta. Obzir [1]
  4. I ȍnda njègova rodbìna bȃci šȁku zèmlje ùnūtra i kȃže: „Lȁka mu cȓna zèmlja!”. [4] Bašaid Novi Sad Jasenovo [1]
  5. Dolnji je deo šaka se zove. [6] Sremska Mitrovica [1]
  6. Zavozno veslo, ono mora da bude dugačko bar svoja tri i po do četir metra, a isto poseduje šaku kao i ovo [rudersko]. [7] [6] Stari Slankamen Bosut Klenak Sremski Karlovci Bačka Palanka Futog Novi Sad Kovilj Gardinovci Elemir Perlez Čenta [1]
  7. Tȃj ȍbrtalj se sastòji iz dvȇ dr̀vene šȁke. [8] Srpska Crnja Titel Iđoš Kikinda Bašaid Botoš Orlovat [1]
  8. Ȍndak kȍlko ùkućana ȉma mȕški, tȉma prȁvi šȁke, a žȅnskima kȕrjake. [9] Beška Buđanovci Senpeter [1]
  9. Domaćice su mesile različita figuralna peciva koja se namenjuju ukućanima na Božić (šaka, sunce, srp i sl.). [1]
  10. Muškarcima pripada kolač oračeva šaka, a ženama i devojkama vitice ili pletenice. [10] [1]
  11. Šȁka, i vinȍgrad, i gúmno, i sȇna prȁvu o[d] tȇsta, kamȁre. Pavliš [1]
  12. Pa šȁku oprȁim táko, isȅckam táko, to su pȑsti. Izbište [1]


Sinonimi:

  1. daska [1]
  2. čep [1]
  3. ruka [1]


Izrazi:

  1. propustiti nekoga krozšake ("istući, izudarati nekoga"). Sombor Novo Miloševo [1]
  2. krospustiti nekoga krozšake ("istući, izudarati nekoga"; "Kad te krospustim kroz šake"). [1]
  3. ići nekud praznihšaka ("ne nositi poklon"; "Kako"). Jasenovo [1]
  4. deliti kapom išakom ("isto"). Sombor [1]
  5. pasti nekome ušake ("dobiti batine od nekoga"; "Pao mu u šake"). [1]
  6. Imatišaku ko prakljača ("imati tešku ruku"). Jasenovo [1]
  7. Davati išakom i kapom ("obilato, nesebično davati, pomagati, poklanjati"). Novo Miloševo [1]
  8. izmigoljiti se nekome izšaka ("izvući se, osloboditi se nečije kontrole"; "Izmigoljio mi se iz šaka"). [1]
  9. živeti ko tiče u dečijišaka ("biti u nečijoj vlasti, biti sputavan, stradati"). Jasenovo [1]
  10. dopasti nekomešaka ("dobiti batine od nekoga"; "Dopo mi šaka"). [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 80, 81, 119.
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 7.
  4. 4,0 4,1 4,2 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 133. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 235.
  6. 6,0 6,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  7. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  8. Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.
  9. Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  10. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 61.

Napomene uredi