žȋv

žȋv (srpskohrvatski, ćir., жи̑в) uredi

Imenica uredi

žȋv ? (ćirilica жи̑в)

Kategorije:

rib.odr. vid.bot.


Oblici:

  1. živ, žíva, žívo [1]
  2. imenice, značenja, živ, za, pojačavanje [1]


Značenja:

  1. Koji živi, koji je u životu. [1]
  2. Ozleđeno mesto na telu, otvorena rana. Vršac[1]
  3. Težina žive životinje. Sombor Kovilj Vršac[1]
  4. Višegodišnja listopadna žbunasta biljka Lycium. [1]
  5. Koji se sastoji od izraslih biljaka (samoniklih ili sađenih). [1]
  6. Ograda od gusto zasađenog žbunja. [1]
  7. Presan, sirov, nedokuvan, nedopečen (o prehrambenim proizvodima). Đurđevo[1]
  8. Nepečen (o cigli). [1]
  9. Živahan, nemiran, nestašan (o detetu). Đurđevo Novo Miloševo[1]
  10. Pokretljiv (o ribi). [1]
  11. Koji stalno teče (o vodi, reci i sl.). [1]
  12. Živo stvorenje, živo biće; živinče. [1]
  13. Višegodišnja listopadna žbunasta biljka Lycium. [1]
  14. Koji se sastoji od izraslih biljaka (samoniklih ili sađenih). [1]
  15. Koji stalno teče (o vodi, reci i sl.). [1]
  16. Koji se pomera, pomiče. [1]
  17. Bioskop. [1]
  18. Živahan, okretan. [1]
  19. Veoma vredan, sposoban; živahan, okretan. Jaša Tomić Neuzina Boka Šurjan Vršac Ivanda[1]
  20. Koji sa vodom pravi hemijsku reakciju, negašen. [1]
  21. Istinski, pravi. [1]


Primeri:

  1. Kćȋ mi u Beògrad ȉma jerèbicu: nàgūradu — kao žíva; ȍči je mètili od đerdána. Novo Miloševo [1]
  2. Ȍndak je ȕmro jèdan brȁt u Mȅlēncima; òsto je jèdan brȁt, Gája, žȋv i Ljúba, snȃ. [2] [3] Melenci Đurđevo Bašaid [1]
  3. Sȋne, ako tȋ òstaneš žȋv, jȃ ću bȉti nȃjsrèćnīja mȃjka u svétu i tȋ nȃjsrèćnīji sȋn. Kumane [1]
  4. Mèni tȏ tàko lȇpo kad mȅtu prèt kuću cvȇće i žívu ȍgradu, ȍma bȕde ȕredno. Jaša Tomić Susek Sviloš Đurđevo Šurjan Boka Neuzina Izbište [1]
  5. Al us pȗt ȉma žíva ȍgrada nȅka, žȉvi plȏt mȉ zovémo. Izbište [1]
  6. Žíva cígla, tȏ òvi što kȃžu čerpȉć. [4] Veliko Središte [1]
  7. Nȅće nȉko na krȁj, ȉma ȑđavu cíglu, ȉma céla strána mu žíva cígla. Jasenovo [1]
  8. Štuka [...] to je zimska riba koja je mno go živa i ona je naročito proždrljiva. [5] Stari Slankamen Novi Sad [1]
  9. Kod nas ode ne, ali na živim vodama i četiri centi [su okca na mreži]. Oni tamo, na živim vodama, zovu je samica, a mi je zovemo vaga. [5] [6] Srbobran Subotica Sombor Đurđevo [1]
  10. A ȍbavezno živínče donèsu, žívo nȅšto. Beška [1]
  11. Pred njȇvom kȕćom ìmā žȋva ȍgrada. Bačinci Laćarak Đurđevo [1]
  12. Sačmarica, to samo u živom Dunavu. Bezdan [1]
  13. Ima stara Tisa, recimo, i živa Tisa. Ne kažemo nova nego živa Tisa. [5] Elemir Stari Slankamen Bačko Gradište Padej [1]
  14. Mȕke žȋve a ȑđave pláte. Jasenovo [1]


Izvedene reči:

  1. žȋvi [1]


Izrazi:

  1. živ umreti ("veoma se uplašiti"). Vršac [1]
  2. ne možeživ u grob da ide ("ne može umreti pre nego što mu je suđeno"). Novo Miloševo Vršac Jasenovo [1]
  3. odživog čoveka ništa se nije otelo ("čovek može sve postići"). Novo Miloševo [1]
  4. izvúćižívu glȃvu ("spasti se"). Vršac [1]
  5. òstatižȋv ("spasti se od velike opasnosti, preživeti"; "I ȕvēk sam ga čúvala, i kad njègov krȅvet namèšćāvam i njègovu sȍbu sprȇmam, ȕvek kȃžem: „Sȋne, oko tȋ òstaneš žȋv, jȃ ću bȉti nȃjsrèćnīja mȃjka u svétu i tȋ nȃjsrèćnīji sȋn”"). Kumane [1]
  6. Da siživ i zdrav Senpeter [1]
  7. da smo miživi i zdravi [1]
  8. živa ti tašta ("u obraćanju osobi koja uđe u kuću u vreme obeda"). Jasenovo [1]
  9. žív bȉo pa vȉdeo ("uverićeš se i sam"). Vršac [1]
  10. bezl nema ("nema nikoga"). Đurđevo [1]
  11. nižȋv ni mŕtav ("veoma prestrašen, pretrnuo od straha, zaprepašćenja i sl."). Vršac [1]
  12. biti naživoj vatri ("biti u iskušenju, na probi"). Sombor [1]
  13. živse saraniti ("doživeti veliki neuspeh"; "Žȋv se saránijo"). Vršac [1]
  14. mukežive a rđave plate ("raditi neki težak posao od koga nema koristi"). Jasenovo [1]
  15. Bemti sveživo ("psovka"). [1]
  16. za mrtvuživu ("uteha udovcu kad mu umre žena"). Novo Miloševo [1]
  17. ni zaživu glavu ("nikako, nipošto"; "Paorski momci i devojke „ni za živu glavu” ne bi tamo zavirili"). Melenci Sombor Novo Miloševo Novi Bečej Kumane Vršac [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 1,48 1,49 1,50 1,51 1,52 1,53 1,54 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 123, 135, 142.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 136.
  4. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  5. 5,0 5,1 5,2 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  6. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 28.

Napomene uredi