bilješka – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Vraćene izmjene 146.120.8.178 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika HydrizBot
oznaka: vraćanje
 
Red 1:
==Srpskohrvatski==
 
=== Izgovor ===
1. Imenice (Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojom se imenuju bića, predmeti i pojave.) Npr.: avion, hljeb, muzika, vika, Evropa, Edin, zvijer, ulica, trnje, ćebad, ulje, mlijeko...
* {{IPA|/bǐʎeʃka/|lang=sh}}
* {{rastav|bi|lješ|ka}}
 
=== Imenica ===
2. Pridjevi (Pridjevi su nesamostalne riječi koje stoje uz imenice i imenički upotrebljene riječi. Označavaju osobine pojmova, svojstva predmeta i pojava, odnos među njima, njihovu pripadnost ili porijeklo, te upućuju na materiju od koje je nešto građeno.) Npr.: zreo, lanjski, svilena, plastična, gradski, seoski...
{{sh-imenica2|head=bìlješka|g=f|r|биљешка|бѝљешка}}
 
# {{nedostaje-definicija}}
3. Zamjenice (Zamjenice su riječi kojima se upućuje na lica, predmete i njihove osobine.) Npr.: ja, mi, moj, naš, ovaj, ovakav, ko, koji, neko, nekakav, niko, ničiji, svako, svačiji...
 
==== Deklinacija ====
4. Brojevi (Brojevi su nesamostalne odredbene riječi kojima se iskazuje određenu količinu, redosljed, ukupnost, zbir nečega ili dio nečega. Brojevi su polupromjenjiva vrsta riječi.) Npr.: jedan, hiljada, prvi, hiljaditi, dvoje, hiljadu pedeset (i) sedmero
{{sh-imenica-deklinacija2
|bilješka|bilješke
|bilješke|bilježaka / bilješka / bilješki
|bilješci / bilješki|bilješkama
|bilješku|bilješke
|bilješko|bilješke
|bilješci / bilješki|bilješkama
|bilješkom|bilješkama
}}
 
=== Reference ===
5. Glagoli (Glagoli su riječi kojima se imenuje radnja, stanje i zbivanje.) Npr.: vući, trčati, grmjeti, razdaniti se, čuti, sjediti...
* {{R:sh:HJP|dllgWQ%3D%3D}}
 
[[en:bilješka]]
6. Prilozi (Prilozi su nesamostalne riječi koje se prilažu uz druge vrste riječi da ih pobliže odrede. Prilozi su polupromjenjiva vrsta riječi.) Npr.: lijevo, podalje, jesenas, naobdan, potrbuške, brzo, mnogo, jako, hotimice...
[[mg:bilješka]]
 
7. Prijedlozi (Prijedlozi su nesamostalne i nepromjenjive riječi. Tako se zovu zato što se predlažu ispred padežnih oblika uglavnom imenskih riječi i služe za označavanje njihovih različitih odnosa prema drugim riječima u rečenici.) Npr.: od, do, k, uz...
 
8. Veznici (Veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju riječi i rečenice.) Npr.: i, ili, jer, a, ali, ili - ili, te ...
 
9. Uzvici (Uzvici su riječi, skupovi glasova ili pojedinačni glasovi, kojima najbrže izražavamo svoja osjećanja i raspoloženja.) Npr.: uh, jaoj, fiju, kvrc, pis, curik, pi - pi, oj, hej, hajde, dede, de ...
 
10. Riječce (Riječce su nepromjenjive riječi koje iskazuju lični stav govornika prema onome o čemu govori.) Npr.: da, jok, zar, kao, gle, pak, baš, valjda, zaista...
 
Broj riječi u pojedinim vrstama je nejednak. Najbrojnije su imenice. Računa se da je njih polovina od cjelokupnog broja riječi jednog jezika. U nekim vrstama može se tačno utvrditi broj riječi, npr. broj zamjenica, prijedloga, veznika.