nameniti

nameniti (srpskohrvatski, ćir., наменити) uredi

Glagol uredi

nameniti (ćirilica наменити) Šablon:prel Šablon:neprel

Oblici:

  1. -am [1]


Značenja:

  1. Davati, određivati što za dušu umrlih, za spomen mrtvima. [1]
  2. Pozdravljati nekoga namenjujući zdravicu, pozdravljati zdravicom, nazdravljati. [1]


Primeri:

  1. A znȃm da je mȁma mòja o Bòžiću i o Ùskrsu, kad se mȇsi pósebno ti tàko koláči nȃ men ski, da je ȕvek ȍnda naménla za svi njára, za čordáša, i tȏ je tàko daríva li. Kula Beška [1]
  2. G. Vlašić napominje još da ih [običaja] ima i pri opremanju mrtvaca i drugim prilikama: […] krajcar u zemlji da si otkupi mrtavac, košulju što naminjau. [2] [1]
  3. Pri piću naminjau svecu — da bude Sv. Martinu, amen! [2] [1]


Izvedene reči:

  1. naminjati [1]


Sinonimi:

  1. namenuti [3] Krašovo [1]


Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika. — LMS, 243, 1907, 52—79, str. 58. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. Milja N. Radan, Čerbul ili mošulje (mošuli) — karaševski pokladni običaj. Rad, 41—42, 1999/2000, 85—91, str. 87.

Napomene uredi