krtan
krtan
krtan (srpskohrvatski, ćir., кртан) uredi
Imenica uredi
krtan m (ćirilica кртан)
Oblici:
Značenja:
- Mladoženjin drug, svat koji uoči svadbe posećuje devojčinu kuću, donosi darove u hrani i piću, i svojim šalama razveseljava svatove. [1]
Primeri:
- kad budu neki svatovi, uporedo sa njima, grupa seoskih momaka šaljivdžija takođe prave svatove. U njima bude do desetak muškaraca. Učesnici tih svatova zovu se krtani. krtani imaju i mladoženju, i mladu, obično mlađeg muškarca koga našminkaju i obuku u ženske haljine. Oni zajedno sa pravim svatovima, samo u posebnim kolima, idu po devojku i za sve vreme svatova izvode svoje ludorije, šale, dosetke. [2] [1]
- Oni [mladoženjini drugovi] su odnosili mladi venčanicu za sutrašnje venčanje, pa i dogovoreno piće i ovcu koje je svekar slao po dogovoru kao dar pomoć svom prijatelju. U severnoj Bačkoj nazivaju ih „čorbari”, „uvečari”, a u južnoj Bačkoj „krtani”. [3] [1]
- Glavne svatovske funkcije u momkovoj familiji su: […] fiferi i krtani (momkovi drugovi). [4] [1]
- Kada se vraćaju svatovi sa devojkom, krtani treba prvi da stignu momačkoj kući. [5] Grgurevci [1]
- Kr̀tani — tȏ su ònī što se ȕveče krȇnu ko[d] dèvojačke kȕće. Vrdnik [1]
- Ȅ, ȍndak kada se zàkāžu svȁtovi, ȍndak ȕveče dȏđu kod mlȃde kr̀tani. [6] Beška Jamena Sviloš Susek Čerević Šimanovci Begeč [1]
Reference uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Radivoj Prokopljević, Čudesna moć sremske klepetuše. Ruma (Srpska knjiga), 2002, 150 str, str. 96.
- ↑ Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 54.
- ↑ Vesna Marjanović, Prilog proučavanju promena u ciklusu svadbenih običaja Srema na primeru sela: Jakovo, Boljevci, Stari Slanakamen, Novi Karlovci, Stari Banovci. — Rad, 31, 1988—1989, 195—204, str. 196.
- ↑ Mirjana Maluckov, Zbirka peškira u Vojvođanskom muzeju. — Rad, 31, 1988—1989, 205—286, str. 223.
- ↑ Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 365.