mesec

mesec (srpskohrvatski, ćir., месец) uredi

Imenica uredi

mesec m (ćirilica месец)

Oblici:

  1. mȅsec, mȅsēc [1]
  2. mȅsēc [1]


Značenja:

  1. Nebesko telo najbliže Zemlji, Zemljin satelit. [1]
  2. Deo kalendarske godine koji traje tridesetak dana i ima određeno ime i redosled. [1]
  3. Pr vi me sec živo ta u bra ku. [1]
  4. Vrsta božićnog kolača. [1]


Primeri:

  1. Jèdni su gȍdīna, al je òna u jȁnuāru rȍđena, a pòšla gȍdinu dána rànije ù školu, a ȏn u mȍj mȅsēc. [2] [3] Đala Martonoš Stapar Deronje Gospođinci Šajkaš Elemir [1]
  2. I dȅvet meséci sam ránio svȋnje. [4] Jaša Tomić [1]
  3. Pa ȉde mȅsec-dvȁ dána. [2] [4] Izbište Zmajevo Kikinda Novo Miloševo Itebej Melenci Elemir Zrenjanin Tomaševac Ilandža Čenta Sefkerin Jasenovo [1]
  4. I sȁd sam ga jȁ pikírala u mȁrt mȅsec, al je bílo jȃko hládno, nísam mògla da dòčekam da se ùgreje dȍle zèmlja, níje bíla ùgrejana. Veliki Gaj [1]
  5. Svèga mi òdbījadu devedèset dȉnāra od pènzije svȁkog mȅsca. [4] Novi Bečej [1]
  6. To vre me [između rakije i pogačara] je u neku ruku „svadbeni mesec” mladenaca, ali onako u paorskom smislu. [5] [1]
  7. Ȏn ȉma svȏj mȅsēc — mȅsečnu plátu. [4] Novo Miloševo [1]
  8. Sȁd ȉmadu vȅće mȅsece. Vršac Izbište [1]
  9. Kad je ȏn òzdravijo, níje tȅo da dȏđe nȁtrāg i mène je gȁzda ȕzeo ȕ mesēc. [4] Novi Bečej [1]
  10. Sunce i mesec napravljeni su u vidu polumeseca (kao kifla), i na gornjoj površini stavljeno je testo izrezano kao tri sunca sa zracima. [6] [7] [8] Stapar Laćarak Ostojićevo Kusić [1]
  11. To su ti zákoni: prȁimo sȗnce, mȅsec, zdrȃvlje i kolȃč. Izbište [1]
  12. Ȍndak tàko nàme sti od tȇsta, tȏ se zò ve zdrȃvlje, ȍndak sȗnce, pa mȅsec. Aradac [1]
  13. Mȇsi mo njȉvu, zdrȃvlje, mȅsec, sȗnce. Vršac [1]


Sinonimi:

  1. plata [1]
  2. najam [1]


Izrazi:

  1. Je se ko ˜ ("sekirati se, jediti se"). Jasenovo [1]
  2. limburgameseca ("nikada"). [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 110. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 12, 30, 101.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 162. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. Mile Popov, Svadba u severnom Banatu. — Rad, 18—19, 1969—1970, 29—72, str. 68.
  6. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 94, 96.
  7. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 157.
  8. Mila Bosić, Žitarice u plodonosnoj magiji kod Srba u Vojvodini. — Rad, 31, 1988—1989, 171—193, str. 176.

Napomene uredi