Srpskohrvatski uredi

Izgovor uredi

  • IPA: /rǒsa/
  • Hifenacija: ro‧sa

Imenica uredi

ròsa f (ćirilica ро̀са)


Oblici:

  1. rósa, ròsa [1]


Značenja:

  1. Isto. [2] Plandište Alibunar Omoljica[1]


Primeri:

  1. I kad smo òtišli na ùranak, bílo je prȅdivno mȃjsko jȕtro òkūpano sȗncem, pȕno ròse, zelèna tráva. [3] Aradac Sremska Mitrovica Sivac Gospođinci Novo Miloševo [1]
  2. Pȁdne ròsa. Šimanovci [1]
  3. A kad je ȍbran kukùruz, mȋ nȍću ùranimo rȁno i do svanúća poséčemo tulùzinu, dok je mȅkana od ròse — nȍću je mȁlo vlažnȋja. [4] Jaša Tomić [1]
  4. Séčemo tuluzȉnu dok je rósa. Vršac [1]


Sinonimi:

  1. medljika [1]


Izrazi:

  1. Kad nȇma kȉše, dòbra je iròsa ("kad se nema ono što se želi, dobro je i ono što se ima"). Novo Miloševo [1]
  2. iron mlad ko ˜ u podne ("star"). Kikinda Jasenovo [1]
  3. Mlȃd korósa Vršac [1]



Deklinacija uredi

Reference uredi

  • rosa” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 31, 104.
  4. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 164.