seme

seme (srpskohrvatski, ćir., семе) uredi

Imenica uredi

seme ? (ćirilica семе)

Kategorije:

ob.rib.


Značenja:

  1. Biljni plod, semenka, bobica iz kojih klijanjem nastaje nova biljka. [1]
  2. Sitan krompir koji služi za sejanje. [2] Mošorin Titel[1]
  3. Ženska polna ćelija kod pčela. [1]
  4. Muške polne ćelije kod pčela. [1]


Primeri:

  1. Kàjsiju ȉmam opet lépu, al níje ȍltovana, nego je, ovàko, iz sȅmena. [3] [4] [2] Veliki Gaj Sremska Mitrovica Subotica Martonoš Mošorin Novi Kneževac Farkaždin Izbište [1]
  2. Ȍndak je bílo tàkvo sȅme da iz jèdnog sȅmena izȋđe po dvȃ-trȋ strȗka. Tomaševac [1]
  3. Ìmala sam kùdēljno sȅme tȁmo, ȉsto nà toj njȉvi. Deronje [1]
  4. Prȁvili smo jȁme (tȏ nam je s pròleća hȍma pȓva rádnja), ȍnda smo mèćali sȅme pa smo mánuli dok níje nȉklo, i onda kad je nȉklo, smo kȍpali. Jaša Tomić [1]
  5. Ako je na píjace, tvòja mȁma ȉsto od mène svȅ sèmēnje kȗpi. Deronje [1]
  6. Tȁmo do stȃre Bȗlkine kȕće, dȉ je sȁd òna što pròdāju sèmēnje i tȏ. Novi Sad [1]
  7. Žèna ȕzme pàpīr i stȁvi tȕ stòlčicu, i òna tȍ rȅže i tȍ skȋda, svȅ tȍ sèmēnje. Đala [1]
  8. Óna sprȅmila žȉto za sȅme, mȅtla ga u krȅč, prȅ se mećȁlo u krȅč i u plȃvi kȁmen. [2] Vršac Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Mošorin Kać Kovilj Titel [1]
  9. Ȍnda nà tō svȅ šȉbam, i tȍ svȅ òtpadne dóle sȅme. Đala [1]
  10. Kad ìzgrāde sȃće, mȁtica zàlēže sȅme, ȍnda kad zaléže sȅme òne dònose prášak, dònose mȇd, rȃne mládu pčȅlu. Ruma [1]
  11. Dok sȅme ne naráste ù njōj ònā je ȍnda spȍsobna nòsiti jája; lȃžne mȁtice nȍse u svȁku ljȕku po dvȃ-trȋ sȅmena, nȅuredne su. Despotovo [1]
  12. Mȁtica ìde rȇdom preko sȃća i u svȁku rȕpu òstavi njȇno sȅme (jáje) kòje se za dvádeset dána pčȅla izléže. [4] Melenci Dolovo Bela Crkva [1]
  13. Ȉma kȅsica u kòjoj se nàlaze spermatozoídi — trùtovsko sȅme u mȁtici. [5] Sremski Karlovci Martonoš [1]
  14. Sȅme, tȏ su òne mȃle rȉbice. [6] Kovilj [1]


Izvedene reči:

  1. sèmēnje [1]


Sinonimi:

  1. semenka [1]
  2. zrno [1]
  3. sitnež [1]


Izrazi:

  1. Seme ti se zatrlo, dabogda! Jasenovo [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 79.
  4. 4,0 4,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 162. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  6. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).

Napomene uredi