seno

seno (srpskohrvatski, ćir., сено) uredi

Imenica uredi

seno ? (ćirilica сено)

Kategorije:

bot. bot.


Oblici:

  1. sȇna [1]


Značenja:

  1. Pokošena i osušena trava za ishranu stoke. [1]
  2. Količina sena koja može da stane u zaprežna kola. [1]
  3. Veća količina sadenutog sena kupastog oblika, stog. Subotica Taraš[1]
  4. Veliki nož od kovanog gvožđa sa trouglastim sečivom i papučicom za potiskivanje. [1]
  5. Prvo košenje trave. Taraš[1]
  6. Vrsta pastirske igre. Bačka Palanka[1]
  7. Vrsta božićnog kolača u obliku stoga. [1]
  8. Vrsta korovske biljke Lolium perenne. [2] Deronje Bač[1]
  9. Isto. [2] Pivnice Despotovo Bačka Palanka[1]
  10. Kao deo botaničkog naziva. [1]


Primeri:

  1. Ako je bílo da se sȇno kȕpi, da se kȍsi, móralo je i u nedȅlju. [3] [4] [5] [6] Izbište Bačinci Laćarak Sremska Mitrovica Subotica Sivac Deronje Tovariševo Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Mošorin Kać Kovilj Titel Đala Mokrin Padej Novo Miloševo Bašaid Itebej Taraš Elemir Zrenjanin Jaša Tomić Veliki Gaj Tomaševac Farkaždin Vršac Lovra [1]
  2. Kad dȏđe zíma, mȋ ȏvce rȃnimo tùlajom i kad ima sȇna, i sȇna im dájemo. Kumane [1]
  3. Sȁ ćeš tȉ izáći u nȁše dvȍrīšte da tȉ vȉdiš štȁ mȉ ȉmamo sȇna. Obzir [1]
  4. Mȉ smo sámi dȅnuli tȁmo sȇno, na gúvno, gȍre. Vizić [1]
  5. Sàmo bi tȅo da unèsem jedan vȍz sȇna, dȅteline. Đala [1]
  6. Šȁka, i vinȍgrad, i gúmno, i sȇna prȁvu od tȇsta, kamȁre. Pavliš [1]


Izrazi:

  1. Kòsiti nȁsēno ("kositi tako da otkos pada na levu stranu"; "Tȏ je kad òtkos pȁda s lȇve stráne, na str̀njiku — ȍnda je tȏ kòsiti nȁ sēno"). Gospođinci [1]
  2. nije za kozuseno ("nepromišljeno, lakomisleno (po)trošiti"). [1]
  3. Za kòzu je ˜ ("svakome onako kako je zaslužio"). Novo Miloševo [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Marija Špis-Ćulum, Fitonimija jugozapadne Bačke. — SDZb, H£I, 1995, 397—490.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 82, 84, 113.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 13.
  5. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 118, 128, 133, 148, 165.
  6. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.

Napomene uredi