slȁva

slȁva (srpskohrvatski, ćir., сла̏ва) uredi

Imenica uredi

slȁva f (ćirilica сла̏ва)

Oblici:

  1. slava, slȁva [1]


Značenja:

  1. Dobar glas, ugled, čuvenost. [1]
  2. Krsno ime, dan sveca zaštitnika. [1]
  3. Običaj kojim domaćin obezbeđuje da mu na krsnu slavu dođu oni kod kojih je on išao. [1]
  4. Praznik posvećen velikom pomoru stoke. [1]
  5. Crkveni ili društveni godišnji praznik. [1]
  6. Velika slava. [1]


Primeri:

  1. Ȅto, Stéva Àleksić je óde žívio i rádio ikonòstas, dožívio vȅliku slȁvu i pròčuo se svȕd. Jaša Tomić [1]
  2. Bíli smo siròmasi, al od tȏg smo žívili, od njȇne slȁve. [2] Aradac Subotica Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Šurjan Boka Neuzina [1]
  3. Ȏn ùžīva vèliku slȁvu kod mȅštāna, ȕčen čȍvek pa mu i príliči. Laćarak [1]
  4. Prȁvilo se kȍljivo za slȁvu. Stari Slankamen [1]
  5. Bȉo mi júče mȏj kȗm Péra nà slavu, dȍno svèga i svȁčega da se pokȃže, a nà kraj tàki smo se nacvŕcali da mi pȕca gláva. Šurjan [1]
  6. Dòšō mu pópa ù kuću da svȇti vòdicu ò slavi. Laćarak [1]
  7. Za slȁvu se klȁlo ȕvek prȃse. [3] [4] [5] [2] Banatska Palanka Jamena Subotica Turija Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Novi Sad Novo Miloševo Itebej Jaša Tomić Boka Neuzina Jarkovac Tomaševac Kruščica [1]
  8. U Sremu je običaj „zarađivanje slave” da bi se obezbedio uzvraćaj zvanica na sopstvenu slavu. [6] [1]
  9. U Sremu se porodična slava zove krsna slava, krsno ime ili služba božija, a porodice koje je proslavljaju su svečari ( — St) [EIS 100]. [6] [1]
  10. Ȏn je [rođen] na pòjutarje Svètog Nìkole, nȁše kȑsne slȁve. Šimanovci [1]
  11. A ùstō i mȋ držímo kȑsnu slȁvu. Novi Sad [1]
  12. Sȁd nam dolȁzi kȑsna slȁva — Mȃla gospoȉna. Vršac Novo Miloševo Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina Pavliš [1]
  13. Mȏg òca je kr̀sna slȁva Đȗrđevdan. Elemir [1]
  14. Ìmō sam gòstīju zà slavu, pa sam ì njī vòdijo ù crkvu, na slùžbu. Laćarak [1]
  15. Nȁša vȅlika slȁva u sèlo je lȅtnji Svȇti Nìkola, tȏ pȁda u dvàjes drȕgi mȁj, i ȍnak se skȕpimo svȉ pravoslávci u pȏrtu posle slùžbe i tȗ se jȇ i pȉje. [3] [2] Boka Čerević Vojka Turija Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Tovariševo Kać Jaša Tomić Šurjan Neuzina Veliki Gaj Jarkovac [1]
  16. Sȁd jèdna prȁvi, sȁd drȕga, náročito kad je bílo Tri jerárha, tȃ slȁva, tȏ je bíla čuvèna slȁva Tri jerárha. Novi Sad [1]
  17. U Bànat ȉmaš mlȍgo krúpni slȃva: Dȏvi, Spȁsovdan, Vèlika gospojìna, Pètrovdan; tȏ se svȅ slȁvi nȁveliko. Šurjan Jaša Tomić Boka Neuzina [1]
  18. Seoska zavetina i „marvena slava” su u ovom selu ujedno, na dan 25. maja po starom kalendaru. [7] Zagajica [1]
  19. Sȁd rétko ìdem na tȇ slȁve sȅoske. [8] Novi Sad Jamena Berkasovo Stapar Bačka Palanka [1]
  20. Bíle su slȁve, tȇ cr̀kvene slȁve. Bačinci [1]
  21. I tȗ je bíla cr̀kvena slȁva. Martonoš [1]
  22. Tȏ je bílo glàvna zȃbava kad dȏđe crkvèna slȁva. Kula [1]


Sinonimi:

  1. slavlje Subotica [1]


Izrazi:

  1. Slavu ti dečju! ("blag prekor"). Jasenovo [1]
  2. Slȁvitislȁvu ("proslavljati krsno ime"; "Slȁvili smo slȁvu"). Tomaševac [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  3. 3,0 3,1 Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 106, 107. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu)." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 161.
  5. Vera Milutinović, Krsna slava u jugoistočnom Banatu. — Rad, 3, 1954, 281—284, str. 282.
  6. 6,0 6,1 Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 66.
  7. Milenko S. Filipović, Jarilo kod Srba u Banatu. — ZDN, 8, 1954, 42—55, str. 43.
  8. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 100.

Napomene uredi