venčávati

venčávati (srpskohrvatski, ćir., венча́вати) uredi

Glagol uredi

venčávati (ćirilica венча́вати) Šablon:prel Šablon:neprel

Kategorije:

trp.trp.odr. vid.


Oblici:

  1. vènčāvam, venčavati [1]
  2. venčavati, -o[1]


Značenja:

  1. Koji stupa u brak; koji je u braku. [1]
  2. Burma. Sombor Kovilj Novo Miloševo[1]
  3. Isto. Jaša Tomić Vršac[1]
  4. Odeća za venčanje. [1]
  5. Koji se odnosi na venčanje i brak. [1]


Primeri:

  1. Stȍ i vȉše gȍdīna kȁko je tȍ jèdno kùmstvo, pa i òvi kȁko vènčāvadu njȋ. Elemir Sombor Ivanda [1]# Ȍnda kad ćemo da se vènčāvamo, ȍnda nȃz dvȍje idémo pred òltār. Laćarak [1]
  2. Posle slùžbe ȍdma se vènčāvadu, blagòslovi, da bȕdu blagoslovèni, da se ne ràzīđedu. [2] [3] [4] Đala Beška Obzir Sombor Kula Tomaševac Čenta Varjaš Čenej [1]
  3. Jȁ kat sam se venčávala, ȍnda sam ìmala bùrmu. Dobrinci [1]# Pópa nas vènčā. Bačinci [1]
  4. Tȁj kȗm jèdan nȃs je svȕ četvòricu vènčō. [5] Šimanovci Sombor Subotica Čurug Gospođinci Ivanda [1]# Vènčo nas je pop Stéva Pòpović. Novi Sad [1]
  5. Nȍvi kȗm, nȇma vȉše ònaj što te kr̀stio da te sȁd i vènča. [2] [4] Mokrin Srpska Crnja Žitište Šurjan Borča Čenej [1]# Vénčo me mȍj ótac. Banatska Palanka Vršac [1]
  6. Tȁmo i pópa venčȃ. Izbište [1]# Kad se vȅnčali, ȍpet kod mlȃde na rúčak. Jasenovo Vršac [1]
  7. A pȍsle kȍ se vȅnča, i u ȍpštinu i u cȓkvu. Izbište [1]# Nèdelja je bíla, vènčalī smo se lȇpo. Obzir [1]
  8. Pȍsle ìde [svekar] nȁ ugovōr, da ugòvori s prȉjateljom kȁd ćedu se mlȁdēnci vènčati, i donèse dèvojački štàfīr. [6] [2] [3] [7] [4] Kumane Laćarak Sombor Bečej Novi Sad Đala Srpski Krstur Mokrin Padej Novo Miloševo Itebej Boka Tomaševac Ivanda Čenej [1]
  9. Jȃo, Bȍže, a òni se vènčali, pa ȍnda na sàlāš je ȍdnēli, a mȋ smo ìšli pògačāri ȕveče. Kula [1]
  10. Tàko jèdnu nèdelju, tàko drȕgu, ȍndak trȅću nèdelju kad bȕ de nàvēšćen, ȍndak mȍž da se vènčā. Beška [1]# Prilikom kićenja neveste, otkupljivanja i odvođenja mlade na venčanje, soba je bila brižljivo čuvana i zaključavana. Bački Brestovac [1]# Venčánje je u nèdelju, a u četvŕtak pògačāri. Žabalj [1]
  11. Òdākle z dèvōjka ròdila, tȗ je venčánje. Sombor [1]
  12. Ispròsili je i ȍnda se ìšlo na venčánje. [2] [3] [7] Novi Sad Kula Novo Miloševo Elemir Aradac Izbište Ivanda [1]
  13. Òni vȍde mlȃdu na venčánje. Beška [1]# Ȍči vènčānja, prȇ jèdan dȃn kȉtu buklijáša. Kumane [1]
  14. Od zapítka do vènčānja dvàjes jèdan dȃn je trȅbalo. [6] [2] [5] Tomaševac Dobrinci Martonoš Subotica Sombor Kikinda Novo Miloševo Farkaždin Čenta Baranda Senpeter [1]
  15. Ȍnda kad sam ìšla na vènčānje, ȍnda sam ìšla preko jèndeka. Bȍjala se vrȁčki. Bačinci [1]
  16. Ȍdemo u cȓkvu na vènčānje. Laćarak [1]# Tu su venčani prvi bračni parovi. Banatski Dvor [1]# U kupovinu venčanog ruva išlo se posle obavljene prosidbe, tj. jabuke. [8] [1]# Svȁko je glȅdo makar òbičnu hàljinu da nàpravi sàmo da se obèleži da je vènčāna hàljina. [2] Žabalj Sombor Kula Turija Kovilj Srpski Krstur Novo Miloševo Zrenjanin [1]# Bȕklijāšu, mȁterina rȃno, kad tȋ pȍčneš svȁtove kȕpiti, iz àvlije kod pȓvog kòmšije, ȍnda ȉdi vȅnčānome kȗmu, p[a] ȍnda ȉdi brȁtu stȃrom svȁtu, p[a] ȍnda ȉdi rȕčnome dȅveru. [6] [2] Kumane Itebej [1]


Izvedene reči:

  1. venčati [1]
  2. venčanje [1]
  3. venčan [1]


Sinonimi:

  1. staviti [1]


Izrazi:

  1. [1]
  2. l jd venčȁje Kruščica [1]
  3. Obećaj pa udaj, venčaj pa ne daj ("kaže se kada devojčin otac ne ispuni obećanje u vezi s mirazom"; "Dogodi se da devojački otac obeća i nešto više od dukata samo da uda ćerku, ako je to retko povoljna prilika za nj"). [1]
  4. venčati se oko vrbe ("stupiti u vanbračnu vezu"). Sombor Vršac Ivanda [1]
  5. Venčȁti s mȍtkom ("istući"). Vršac [1]
  6. spremati se ko na venčanje ("dugo se ulepšavati, doterivati"). Jasenovo [1]

Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 130, 293. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 3,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 225. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 4,2 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  5. 5,0 5,1 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 18, 32, 120, 124, 192, 213. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  6. 6,0 6,1 6,2 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 127, 134, 173. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  7. 7,0 7,1 Marija Špis, Fonološki opis govora Paraga. — SDZb, knj. HHHVII, 1991, 553—620, str. 604. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Marija Špis, Fonološki opis govora Paraga." je zadan više puta s različitim sadržajem
  8. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Bačkoj. — Rad, 34, 1992, 137— 158, str. 141.

Napomene uredi