vodica
Srpskohrvatski
urediIzgovor
uredi- IPA: /ʋǒdit͡sa/
- Hifenacija: vo‧di‧ca
Imenica
uredivòdica f (ćirilica во̀дица)
Kategorije:
dem. hip.
Oblici:
Značenja:
- Voda osvećena u crkvi ili kod kuće, pred velike praznike i krsnu slavu. [1]
- Lek u tečnom stanju. [1]
- Izvor ili bunar čija voda ima lekovitu ili isceljujuću moć. [1]
Primeri:
- Dȃj dètetu mȁlo vòdice, pa na spávanje. Jaša Tomić Sombor Subotica Taraš Neuzina Boka Šurjan [1]# Sȉpaj mȁlo vodȉce u ȕvo i ȍma će da te prȏđe. Vršac Jasenovo [1]# Toga dana [na Bogojavljenje] ide se u crkvu za bogojavljensku vodicu, kojom se mažu oboleli delovi tela. [2] Ostojićevo [1]# Tȏ pópa dȏđe u kȕći s òtom bogojávljenskom vòdicom. Jaša Tomić Sombor Đurđevo Kać Kovilj Novo Miloševo Neuzina Boka Šurjan [1]# Prvo nas [sveštenik pri krštenju] opoji, bosiljkom umočenim u svetu vodicu isprska. [3] Opovo Sombor Subotica [1]# Pópa kad krȇne ȕ kuću nȅku, na svétac, nȍsi svȇtu vòdicu i u njȗ ùmōči grȁnčicu od bòsiljka i pȓska po sȍbi. Jaša Tomić Sombor Neuzina Šurjan [1]# Kad je ȏn vȉdio [dete], ȏn nàpravi nȅku vòdicu. Subotica Kać [1]# Nȁš národ je tȕ vòdicu i nàpravīo i pòdigo i òpravīo. Bačko Petrovo Selo [1]
- Mȋ smo bíli baš na vòdicu. [4] Itebej Sombor Deronje [1]# Odlazak na crkvene vodice imao je i društveni, a ne samo religijski značaj. Na vodicama se mladež zabavljala igrom, pesmom, svirkom. [5] Sombor [1]# U Zagajici je značajno to što je vodica neposredno uz seosku crkvu, dok su inače takve vodice obično po polju izvan naselja. [6] [7] Zagajica [1]
- Kad ikona ostari, pohaba se, ona se ne baci nego se nosi na seosku vodicu i tamo se obesi, pošto se za kuću kupi nova. [1]
- Takvih vodica ima svuda po Banatu i Bačkoj. [1]
- Obično su takve vodice pojedinci iz zahvalnosti uredili: ozidali bunar, podigli krst ili kapelu i sl. [8] Jarkovac [1]
- Vodice su izvori ili bunari, čijoj vodi se pripisuje lekovita moć. [1]
Izrazi:
- TKPV] [1]
- osvétitivodȉcu. — Pópa dȏđe u kȕći prȅ jedan dȃn. Ȍn osvȇti vodȉcu ("Pópa dȏđe u kȕći prȅ jedan dȃ"). Vršac [1]
- Osvetiti/svétitivòdicu ("vršiti crkveni obred nad vodom da bi se dobila osvećena (sveta) vodica"; "Pópa je dòlazio da svȇti vòdicu ù kuću"). Pomaz Gospođinci Kovilj Elemir [1]
- FOGP 604 [1]
Deklinacija
uredi deklinacija imenice vodica
jednina | množina | |
---|---|---|
nominativ | vodica | vodice |
genitiv | vodice | vodica |
dativ | vodici | vodicama |
akuzativ | vodicu | vodice |
vokativ | vodice / vodico | vodice |
lokativ | vodici | vodicama |
instrumental | vodicom | vodicama |
Reference
uredi- „vodica” u Hrvatskom jezičnom portalu
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 158.
- ↑ Sofija Dimitrijević, Lončarstvo u Somboru. — Rad, 1, 1952, 182— 191, str. 183.
- ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 298.
- ↑ Konji vrani. 1987, 326 str, str. 72.
- ↑ Milenko S. Filipović, Jarilo kod Srba u Banatu. — ZDN, 8, 1954, 42—55, str. 43.
- ↑ Mila Bosić, Đurđevdanski običaji i verovanja Srba u Vojvodini. — Rad, 35, 1993, 161—176, str. 170.
- ↑ Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 107, 114.