dete

dete (srpskohrvatski, ćir., дете) uredi

Imenica uredi

dete ? (ćirilica дете)

Značenja:

  1. Sin ili kći u odnosu prema roditeljima. [1]
  2. Dete koje jedan od supružnika dovede u svoj novi brak. Đurđevo Banatsko Aranđelovo[1]
  3. Dete iz prvog braka koje novi supružnik zatiče u svom novom domu. Đurđevo Banatsko Aranđelovo[1]
  4. Mlađa osoba u odnosu na stariju. [1]
  5. Sijamski blizanci. [1]
  6. Vrsta kolačića od okrajaka testa koje ostane pri mešenju pite. Crvena Crkva[1]


Primeri:

  1. Odnèsēm jèdnīm dètetu dvȇ kȍcke šèćera i odnèsēm drȕgim dvȇ. [2] [3] [4] [5] [6] [7] Farkaždin Laćarak Sremska Mitrovica Vrdnik Ruma Martonoš Obzir Sombor Mol Bačko Petrovo Selo Stapar Srbobran Čurug Silbaš Gospođinci Šajkaš Begeč Đala Srpski Krstur Novi Kneževac Mokrin Kikinda Novo Miloševo Bašaid Novi Bečej Itebej Kumane Melenci Elemir Zrenjanin Boka Farkaždin Čenta Sefkerin Čip Čenej Ivanda [1]# Kad udȁriš pŕljak, obȍriš ovȋm detȅtu drȕgi. Jasenovo Vršac Pavliš Izbište Kruščica Banatska Palanka [1]# Kad ȉma mȃlo déte, nȉkad ni nè dōđe ù so bu mladòženja — za šȇst nȅdēlja dètetu (tȏ je bílo stȋdno zdrȁvo). [2] [5] [6] Novo Miloševo Vrdnik Golubinci Martonoš Senta Obzir Stapar Đurđevo Đala Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Itebej Melenci Žitište Elemir Zrenjanin Tomaševac Čenta [1]# Žīvȅo sa svȍom žȅnom i z decȁma. Kruščica Pavliš Izbište Jasenovo Banatska Palanka Kaluđerovo [1]
  2. Ȉsto tȁko namȇnemo mŕtvima svojȋm: detȅtu, mȁteri, ócu. Vršac [1]# Kao possesiv stoji mesto prideva: diteta nena ili mama. [8] Krašovo [1]# Dȇte, pȁzi da se ne prevr̀neš sas tȇ ljuljáške. [7] Čenej Đurđevo Ivanda [1]
  3. Iȕ, slàtko mòje déte, tȋ si zdrȁvo mlȃd. Itebej [1]# Zà mōj àstal sàmo mòja dèca Bèvānčići. Martonoš [1]
  4. Podélio sam dȅci dȅvet jȕtāra. [2] [3] [4] [5] [7] Stapar Laćarak Vrdnik Ruma Senta Mol Stapar Srbobran Gospođinci Đurđevo Đala Srpski Krstur Novi Kneževac Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Itebej Kumane Melenci Boka Farkaždin Sefkerin Čenej [1]# Déca su ko déca — svȁki svȍje. [2] [4] [6] Vršac Đala Srpski Krstur Mokrin Itebej Melenci Elemir Boka Botoš Baranda Pavliš Izbište Jasenovo Pančevo Banatska Palanka Bavanište Čip [1]
  5. Dȏđedu na posédak ćérka i dvȍje déca. Tomaševac [1]# Mlȃda ne smȅ da jȇ sȕpe da ne bȉdu dȅca slȉnava. Jasenovo [1]# Trudnicama se brani da jedu „sraslo voće” (srasle plodove trešanja, vi ša nja, kajsija ili šljiva) da ne bi rađa le „sraslu decu” ili blizance. [9] [1]


Izvedene reči:

  1. deca [1]
  2. detȅtov [1]


Izrazi:

  1. [1]
  2. V. dȉjete Gospođinci [1]
  3. ("iznenada postati miran, tih, povučen"; "Šta si se ućuto ko dete kad se usere"). Jasenovo [1]
  4. pokupio sve ko čuma decu ("sve uzeti, ništa ne ostaviti"). Jasenovo [1]
  5. Devȇte téte ˜ ("veoma dalek rođak"). Vršac [1]
  6. govoriti ko ˜ ("govoriti naivno, nerazumno"). Jasenovo [1]
  7. Bȉti ˜ ("ponašati se neozbiljno"). Novo Miloševo Vršac [1]
  8. plakati ko ˜ Jasenovo [1]
  9. dȉ si tȋ vȉdio mírno ˜ i lépu bȁbu ("ono što je nemoguće, što ne postoji"). Kovilj Novo Miloševo [1]
  10. uzeti ˜ pod svoje ("usvojiti dete"). Novo Miloševo [1]
  11. nemati ni deteta ni dleteta ("nemati nikoga, biti sam"; "Nȇma ni dèteta ni dlèteta"). Gospođinci [1]
  12. dȉ su mlȍge bȁbice, déca su kȉlava ("kada se mnogi umešaju, posao se rđavo završi"). Vršac [1]
  13. šalj udupence ga s detetom ("kaže se kada dete nešto zabrlja"). Jasenovo [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 121, 125, 129, 150, 170, 176, 194, 273, 277, 292. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 12, 13, 14, 26, 30, 104. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 4,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 124, 125, 151. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. 5,0 5,1 5,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 113, 152, 242, 247, 272, 293, 307, 343, 349, 411. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  6. 6,0 6,1 6,2 Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153, str. 146.
  7. 7,0 7,1 7,2 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  8. Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika. — LMS, 243, 1907, 52—79, str. 65.
  9. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 51.

Napomene uredi