divalj

divalj (srpskohrvatski, ćir., диваљ) uredi

Kategorije:

odr. vid.


Oblici:

  1. divlji, divlja, divlje [1]


Značenja:

  1. Koji živi slobodno u prirodi, koji nije pripitomljen (o životinjama). [1]
  2. Ptica Anser anser. [2] [3] Stari Slankamen Kovilj[1]
  3. Mužjak divlje svinje. Sombor[1]
  4. Otis tarda. [4] Perlez[1]
  5. Rečni šaran. [2] Morović Bezdan Perlez[1]
  6. Koji nije kultivisan, koji samoniklo raste (o biljkama). [1]
  7. Oxalis stricta. [5] Kruščica[1]
  8. Prunus fruticosa. [6] Vrdnik Čortanovci Velika Remeta[1]
  9. Isto. [7] Neštin[1]
  10. Linaria vulgaris. [7] Neštin Bođani[1]
  11. Malus silvestris. [1]
  12. Rubus caesius. [7] [4] Neštin Tovariševo Žitište Lovra[1]
  13. Anthemis arvensis. [1]
  14. Isto. [7] Neštin[1]
  15. Pirus piraster. [1]
  16. Vitis silvestris. [1]
  17. Setaria glauca , muvarika. [7] Neštin Vajska[1]
  18. Artemisia vulgaris. [7] Vajska[1]
  19. Mentha aquatica. [7] Neštin Bođani[1]
  20. Rosa canina. [1]
  21. Isto. [8] Veliko Središte Vršac Bela Crkva[1]
  22. Polygonum persicaria. [7] Neštin Vajska Bođani[1]
  23. Prunus avium. [6] Vrdnik Čortanovci[1]
  24. Salvia pratensis. [5] Pavliš[1]
  25. Lathyrus tuberosus. [7] [9] Bačinci Neštin Turija Ravno Selo Žabalj Čurug Gospođinci Vajska Bođani Bač[1]
  26. Salvia nemorosa. [8] Čerević Despotovo[1]
  27. Viola arvensis , arvačka. [7] Neštin[1]
  28. Anthemis arvensis. [7] Vajska[1]
  29. Morus rubra. [1]
  30. Hordeum murinum , popino prase. [7] Vajska Bač[1]
  31. Aesculus hippocastanum. [1]
  32. Corylus avellana. [1]
  33. Stablo loze van vinograda. Subotica[1]
  34. Muscari racemosum. [7] Vajska Bođani[1]
  35. Sorghum halepense. [7] Neštin Deronje Vajska Bođani[1]
  36. Pčela radilica koja je preuzela ulogu matice u košnici, lažna matica. [1]
  37. Mali, naknadno napravljen sat, zaperak. [8] Klenak Srbobran Gardinovci Itebej[1]
  38. Vanbračna zajednica. Vršac[1]


Primeri:

  1. Dìvlja pčȅla — nȅsposobna za rȃd. [8] Kać Klenak Sremski Karlovci Bačko Gradište Despotovo Čurug Kikinda Bašaid Jaša Tomić Konak Čenta Debeljača [1]# Ulòvio je dìvljog zȇca. [10] Čenej [1]# Dȉvlje, dȉvlje, kad nȇma rȍda, ȍnda tȏ je dȉvlje. Subotica [1]# Pa ȉma, Jȏco, i jȁbuke tȇ dìvlje. [6] Bukovac Erdevik Vrdnik Čortanovci [1]# Ako ȉma ù šumi krȕška, ȍn[da] kȃžemo dìvlja krȕška, al òna ȉma mȁlo rȍda. [6] Bukovac Erdevik Vrdnik Čortanovci [1]# Na dìvlju kàle mi se pìtoma lòza. [11] Vrdnik [1]
  2. A ìmā ònē lòzē dì vljē. Laćarak [1]
  3. Vr̀ škare se prȁ vile od dìvlje lòze, tȏ su dȕže lȍze da mȍže da se ìde ȍkolo, ȕzme se čètir prȗta i proséku se čètir prȗta — prȉt ke, zabòdu i ȕ zemlju, od dnȁ idémo gȍ re. [11] [8] [6] Elemir Vašica Kukujevci Erdevik Bešenovo Jarak Mali Radinci Sremski Karlovci Čortanovci Karlovčić Jakovo Svetozar Miletić Sivac Bođani Mošorin Tomaševac Dupljaja [1]# Lȇpo je pròcvetala dìvlja rúža iz nȁše bašćíce. [6] [7] [10] Čenej Neštin Erdevik Vrdnik Čortanovci [1]
  4. Rúža, tȍ je òna dìvlja. Mȉ kȃžemo dìvlja rúža. Bukovac [1]# Ȉmamo mȉ dȕd u bȃšti. Ȉma bȇli dȕd, a ȉma múrga. Múrga bȕde ljȕbičast. A ȉma nȅki sȉtan, tȏ su dìvlji. Tȋ dìvlji, tȍ bȕde — i pò šumi, i po baírima, po ȁtāru, dìgod ȍćeš, tȍg dìvljog dȕda. [6] Bukovac [1]# Ȉma, sàmo kȃžemo dìvlji kȅsten, bȕde sȉtno. [6] Bukovac Erdevik Vrdnik [1]# Bȋljku — lȅšnīk. Ȉmamo i mȋ bȁš jèdno dȑvo tȁmo u vìnogrādu, u baíru — lȅšnīk. Lȅšnīk je plȏd. Ȉma i ù šumi. Sàmo je nȁš pìtomi lȅšnīk, a po brégu ȉma sìtniji. Málko su krùpniji od nȍkta pȃlca. Mȉ kȃžemo dìvlji lȅšnīk. [6] Bukovac [1]# Ìmā jèdān kȍren, zòvē se grozbòja. Tȏ dȏđe kogȍđ dìvljo grȏžđe. [11] Laćarak [1]# Imȃv sam dȉvlje mȁtice Ako bi tȅo da je ponȉštim, jȃ sam mórav njȗ da odnȅsem bar nȃjmanje stȏ mȇtara sa mȅsta iz kȍšnice i kȍšnicu odnȅsem pa izrȗčim dȍle, istrésem svȅ pčȅle i ȍnda svȅ pčȅle dȏđedu. [8] Margita Itebej Boka Konak [1]


Sinonimi:

  1. diviji [1]


Izrazi:

  1. kada prisutni gost ustaje i odlazi zbog dolaska novih gostiju' [1]
  2. Došli divlji pa oterali pitome [1]

Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 1,48 1,49 1,50 1,51 1,52 1,53 1,54 1,55 1,56 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  4. 4,0 4,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 146.
  5. 5,0 5,1 Mirjana Maluckov, O ovčarstvu u jugoistočnom Banatu. — Rad, 35, 1993, 187—198, str. 189.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,6 6,7 6,8 Dejan Miloradov, Dendronimi Fruške gore (rukopis).
  7. 7,00 7,01 7,02 7,03 7,04 7,05 7,06 7,07 7,08 7,09 7,10 7,11 7,12 7,13 7,14 Marija Špis-Ćulum, Fitonimija jugozapadne Bačke. — SDZb, H£I, 1995, 397—490.
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 8,5 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  9. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92, str. 65.
  10. 10,0 10,1 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  11. 11,0 11,1 11,2 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 294. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem

Napomene uredi