lúpati

lúpati (srpskohrvatski, ćir., лу́пати) uredi

Glagol uredi

lúpati (ćirilica лу́пати) Šablon:prel Šablon:neprel


Kategorije:

pren.dem.


Oblici:

  1. lupati [1]
  2. lȗpa se [1]
  3. -im [1]
  4. lupati [1]
  5. lupati, -nem [1]


Značenja:

  1. Snažnim zamasima vršiti sudare jednog tela s drugim da bi se izazvao tresak ili snažan zvuk. [1]
  2. Proizvoditi, odavati jake zvuke; treštati, prolamati se. [1]
  3. Udarajući po nečemu ili nečim (o nešto) činiti da se slomi, razbije. [1]
  4. Čistiti (orahe, lešnike, bademe i sl.) od ljuske. [1]
  5. Udarajući žicom (testo, jaja, puter i sl.) pripremati za jelo, mutiti. [1]
  6. Snažno i ubrzano kucati, biti (o srcu). [1]
  7. Oštećivati se. [1]
  8. Sečenje i vađenje leda iz bare, reke i sl. [1]
  9. Reći nešto glupo, neumesno. Novo Miloševo[1]
  10. Su da ri ti se, uda ri ti jed no u dru go. [1]
  11. Udariti se rukom (rukama, šakama) po nekom delu tela (obično kao propratnim gestom uz izraz nekog raspoloženja, osećanja i sl.). [1]


Primeri:

  1. Jèdan svȋra u dvójnice, a jèdan lȗpa u stȃru kánu. Martonoš [1]
  2. Pa kad je čètri sȃta i trȋ ȉzjutra, nè treba sȃt, tàko lúpaju. [2] [3] [4] [5] Tovariševo Jamena Vašica Erdevik Laćarak Sremska Mitrovica Bešenovo Klenak Novi Karlovci Gospođinci Žabalj Kać Gardinovci Kikinda Novo Miloševo Itebej Zrenjanin Tomaševac [1]
  3. Nȅkad su lúpali u klepètušu da zaùstave rȏj. [5] Jarak [1]
  4. Lȗpa mȍj tȁta na prózor. Pavliš [1]
  5. Lȗpa na jèdna vráta, a níje na nȁša pogòdio nego na màđarska vráta. Pomaz [1]
  6. Ȅ, ȍndak ȕjutru dòlazi pòlaženīk, vȅć lȗpa rȁno. Beška [1]
  7. Kad zalȗpa slȕžba, kad lȗpa, ȍnda mȇsimo tu čésnicu. Izbište [1]
  8. Kabo (amper, kofa) je što naglo dole i zdravo lupa. Čenej [1]
  9. Na stȏ su poskákali, pȍčeli da lȗpadu. Pavliš Sremska Mitrovica Novo Miloševo [1]
  10. Posle večȅre kȕvamo kompóta, mȅda, orȁje, orȁse sprȅmimo, lȕpamo orȁse, jémo. Izbište [1]
  11. Ȍraja je nam dála da lȗpamo, da s mȅdom jȅdemo. Novi Sad [1]
  12. Kȁko je nȅkad lúpo òrase. Laćarak [1]
  13. Lȗpamo òraje. Tomaševac [1]
  14. Lȗpam pánjeve, kȕpio sam dŕva, pa pánjevi, pa lȗpam, trȅbalo je cépati. Begeč [1]
  15. Šnȇ smo zváli. Bíla je žȉca, ȍnda sà tom žȉcom smo lúpa li. Stari Slankamen [1]
  16. Lȗpam jáje. Buđanovci [1]
  17. Do bi je nu ma su tre ba „lu pa ti” u van gli sve dok se „gre de na ta va ni ci (pla fo nu) ne ozno je”, odnosno sve dok se testo ne odvaja od po su de. [6] [1]
  18. Štȁ lȗpaš? Novi Bečej Sremska Mitrovica [1]
  19. A sȕdovi se lȗpadu. Izbište [1]
  20. Mesari su zimi organizovali „lupanje leda” — vađenje leda iz bare. [7] Gospođinci [1]
  21. Na Ùskrs, sas jáji ma, tȉčka li smo. Bȃci mo jáje, pa i òna bȃci, ȍnda da se lȕpīdu tȉ dvȁ jàjeta. Bata Novo Miloševo [1]
  22. Kad sam očo drugi put kod doktora i kad sam kazo da sam imo groznice dve, on se lupio rukom preko glave i kazo da se ne sme dalje čekati, prst se mora skinuti. [8] Čenej [1]
  23. Izàšao pa ujedàred lȕpnulo tȏ. Đala [1]


Izvedene reči:

  1. se [1]
  2. lupanje [1]
  3. lȕpiti [1]
  4. se [1]
  5. lȕpnuti [1]


Sinonimi:

  1. kucati [1]
  2. cepati [1]
  3. lupetati [1]
  4. udarati [1]
  5. kvrcati [1]


Izrazi:

  1. glavom o zid ˜ ("silom nastojati postići ono što je nemoguće"). Sombor Novo Miloševo [1]
  2. ˜ kao putomo lotru ("govoriti besmislice"; "Lȗpa ko pȕtom o lótru"). Jamena Čortanovci Mošorin [1]
  3. ˜ mozak ("razmišljati o nečem složenom, teškom"). [1]
  4. o glavu selupati ("snositi posledice nepromišljenog postupka, svetiti se"). Sombor [1]
  5. ˜ glȃvu ("razmišljati o nečem složenom, teškom"; "Ne lȕpaj glȃvu za tȏ"). Novo Miloševo Sombor [1]
  6. ˜ noge ("mnogo hodati"). [1]
  7. ˜ dupe za tanjir supe ("bespotrebno se izlagati napornom putovanju"). Crvena Crkva [1]
  8. ˜ ko oputa o lotru ("isto"). Kumane [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 1,48 1,49 1,50 1,51 1,52 1,53 1,54 1,55 1,56 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 87, 103.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 510.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 120, 129.
  5. 5,0 5,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  6. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 42.
  7. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 48.
  8. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 353.

Napomene uredi