Srpskohrvatski uredi

Izgovor uredi

  • IPA: /rûʋo/
  • Hifenacija: ru‧vo

Imenica uredi

rȕvo n (ćirilica ру̏во)


Oblici:

  1. rȕvo, rúvo [1]
  2. rȕvo [1]
  3. rȕvo Vršac [1]


Značenja:

  1. Svečano odelo. Novo Miloševo[1]
  2. Sprema buduće mlade. [1]
  3. Nameštaj koji zajednički kupuju mladencima mladoženjini i mladini roditelji. [1]


Primeri:

  1. Za ovu priliku momci i devojke obučeni su u najsvečanija odela — „ruvo”. [1]
  2. Lépo ti je òvō rȕvo. Subotica [1]
  3. A òni òtišli da kùpujedu ȗjni rȕvo. Tomaševac [1]
  4. Vȉdi bećára, òpraviō se ù novo rȕvo. Pačir [1]
  5. A mȃjka mi obrèkla — ako ću gȕske pȁziti, kúpiće mi ȕ jesēn i pànćuške lépe i rȕvo lépo, obúće me. [2] [3] Pomaz Novo Miloševo Boka Orlovat Jasenovo [1]
  6. Ȍnda su dèvōjke dobíjale nȍvo rúvo, ȍnda se i glȅdalo kòja će bȍlje, štȁ će, koji će vi šnàjder sàšiti, kàkva je móda. Kula [1]
  7. Vùnu što ostavimo za nȃs, òperemo, nȍsimo ù drndu da se rȃdi, pa ȍnda prédemo vȕnu pa prȁvimo nȁma rȕo. [4] [5] Kumane Kikinda Novo Miloševo [1]
  8. Stanka je za takve prilike oblačila svečano ruvo. Bačka Palanka [1]
  9. Na prosidbi se obično ugovaralo o devojčinom mirazu, kao i koliko će svekar dati „na astal”, „na ruvo”, tj. koliko će mladoženjin otac dati novca za kupovinu devojačke spreme. [6] [1]
  10. U vremenu između jabuke i svadbe nevesta sa mladoženjinim roditeljima i sa svojom bližom rođakom ide u kupovinu „ruva”. [1]
  11. Ȍndak se dogovȃradu kȍlko da dȁ svȅkar nȏvce da kȗpi rȕva. Jasenovo Vršac [1]
  12. Nísam kázla unàprēd, svȅkrva ìde da kùpuju rȕvo. Beška [1]
  13. U kupovinu „venčanog ruva” išlo se posle obavljene prosidbe, tj. jabuke. [7] [1]
  14. Pa se donȍsi rȕvo, snájkino. Pavliš [1]
  15. Tȏ se idȅ ȍbično u četvŕtak za rȕvo. Jasenovo Novo Miloševo Orlovat Ilandža Vršac Ivanda [1]
  16. Pȕna kȍla rȕva: šifonȇr, pa jastȕci tȁmo narȇđani svȅ ȍbaška, pa krevȅci su narȇđani ȍbaška, ćilȉmi, tórbe tkȃne — bilo to nȁše, domȃće. [1]
  17. U četvrtak pred venčanje idu mladoženjin otac, stric, tetke (uopšte stariji) i sestra — zapravo zaova, po ruho. Zaova prilikom donošenja ruha (pošto se ide kolima) sedi na jastucima i treba da je vesela. [8] [1]


Sinonimi:

  1. odelo [1]
  2. venčanica [1]
  3. štafir Crvena Crkva [1]


Izrazi:

  1. Begeč [1]
  2. Íći zarȕvo ("prenositi nevestinu opremu posle svadbe u kuću mladoženje"). Vršac [1]



Deklinacija uredi

Ovoj r(ij)eči nedostaje fleksija.

Reference uredi

  • ruvo” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 404.
  3. Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 338.
  5. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 134.
  6. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 136.
  7. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Bačkoj. — Rad, 34, 1992, 137— 158, str. 141.
  8. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 92.