Srpskohrvatski uredi

Izgovor uredi

  • IPA: /těpsija/
  • Hifenacija: tep‧si‧ja

Imenica uredi

tèpsija f (ćirilica тѐпсија)


Oblici:

  1. tèpsija [1]
  2. tepsȉja Veliko Središte Vračev Gaj [2], tèpsija [1]


Značenja:

  1. Plići bakarni ili emajlirani četvrtasti sud (za pečenje pita, kolača i sl.). [3] [4] [5] Mol Pivnice Čenej[1]
  2. Isto. [2] Deronje[1]
  3. Plići bakarni ili emajlirani okrugli sud (za pečenje pita, kolača i sl.). [1]


Primeri:

  1. Bíle su òbične plèhane tèpsije za pèčēnje koláča. [2] Bajša [1]
  2. A ìmali smo bàkārne tèpsije. Beška [1]
  3. Nȁma je mȁma, štȁ jȃ znam kȍlko tȅpsija, i u komšìluku kod rȍđāka, pèkla štrúdle sa òvim i sa ònīm. Kula [1]
  4. Al sam se popèkla; pȍčela da mi gòri pȉta kako sam se zȁblebetāla, i jȃ d[a] izvȃdim tèpsiju iz rèrne, i zabòravim kȑpu. [6] [7] [8] [9] [2] Jaša Tomić Jamena Vašica Morović Sremska Rača Sot Erdevik Neštin Martinci Susek Laćarak Sviloš Sremska Mitrovica Čerević Šuljam Jarak Voganj Vrdnik Hrtkovci Platičevo Ledinci Šatrinci Prhovo Golubinci Ugrinovci Stari Slankamen Surduk Subotica Martonoš Senta Pačir Sombor Drljan Stapar Srbobran Turija Bačko Gradište Lalić Čurug Deronje Gospođinci Tovariševo Čenej Žabalj Kać Rumenka Novi Sad Bačka Palanka Gardinovci Kikinda Novo Miloševo Bašaid Novi Bečej Itebej Kumane Melenci Žitište Šurjan Boka Neuzina Botoš Dobrica Farkaždin Ilandža Sakule Alibunar Crepaja Sefkerin Kajtasovo Pančevo Omoljica Lovra Deska Ivanda [1]
  5. Ìspekla sam dvȇ tèpsije gùžvare i svȅ se pòjelo još prȇ rúčka. Bačinci [1]
  6. Zaméšam sa tȋm, dȍbi mȉris i postȁim u tepsȉje ispred kȍšnica. [2] Izbište Margita Vršac Vračev Gaj [1]
  7. Bílo je bàkārne tèpsije i svȅ ovàko okrúgle. Kad je okrúglo, ȍnda zovémo tèpsija, a kad je čȅtvrtasta, ȍnda je plȅh. [2] Perlez Subotica Begeč Đala Banatsko Aranđelovo Sanad Mokrin Novo Miloševo [1]


Sinonimi:

  1. pekač [1]
  2. sinija [1]
  3. đuveč [1]



Deklinacija uredi

Reference uredi

  • tepsija” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  3. Gliša Marković, Kako se nekada živelo u Pivnicama. — Rad, 18—19, 1969—1970, 101—110, str. 103.
  4. Dragana Jovanović-Večanski, Kazandžijski zanat u Vršcu (s osvrtom na zanatstvo u Vršcu). — Rad, 35, 1993, 235—242, str. 239.
  5. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 174, 368.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 130, 423.
  8. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  9. Divljač i lovstvo Panonije. 1989, 156 str, str. 112.